jèzik

jèzik m 〈V -iče, N mn -ici, G jȅzīkā〉 {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}anat. {{c=0}}pokretljiv mišić u usnoj šupljini čovjeka i životinja, organ za okus i uzimanje hrane, u čovjeka jedan od organa govora {{/c}}[hrapav ∼] {{c=0}}2. {{001f}}{{/c}}pren. {{c=0}}a. {{001f}}ono što oblikom podsjeća na jezik {{/c}}[vatreni, plameni jezici vrhovi plamena koji palucaju] {{c=0}}b. {{001f}}dio zemlje koji se ne ore ili koji zalazi u njivu; plaz c. {{001f}}izduženi poluotok 3. {{001f}}a. {{001f}}sustav glasova, gramatike, naglasaka, riječi i fraza kojima ljudi izražavaju svoje misli i osjećaje b. {{001f}}riječi i metode njihova kombiniranja koje upotrebljavaju i razumiju drugi ljudi {{/c}}[brusiti ∼e; na ∼u; oštra ∼a; poganim ∼om; imati dug ∼; imati ∼ kao krava rep] {{c=0}}c. {{001f}}čujan i artikuliran sustav za prenošenje poruka proizveden radom govornih organa 4. {{001f}}sustav artikuliranih glasova izdvojen od drugih {{/c}}[latinski ∼] {{c=0}}5. {{001f}}a. {{001f}}sustavan, usustavljen način iznošenja misli, sudova, ideja i osjećaja upotrebom konvencionalnih ili prihvatljivih znakova, zvukova, gesta itd. {{/c}}[∼ gesta] {{c=0}}b. {{001f}}sustav koji se koristi u pojedinim strukama {{/c}}[pravni ∼] {{c=0}}c. {{001f}}sredstvo jednosmjernog davanja signala među životinjama 6. {{001f}}poseban način upotrebe izraza kao a. {{001f}}oblik ili način verbalnog izražavanja {{/c}}[svjež ∼; poletan ∼] {{c=0}}b. {{001f}}izbor termina i frazeologija koji služe na nekom posebnom području stvaranja ili znanja {{/c}}[∼ diplomacije] {{c=0}}7. {{001f}}{{/c}}zast. {{c=0}}a. {{001f}}narod b. {{001f}}govor {{/c}}[nalegoše na jazik rvacki zapis popa Martinca iz vremena osmanskih osvajanja]
{{c=0}}∆ {{001f}}{{/c}}birani ∼ ekspr. {{c=0}}razgovor, govor kada se riječi biraju, kada se govori oratorskim, književnim ili diplomatskim jezikom; {{/c}}dječji ∼ {{c=0}}jezik djece i mlađih adolescenata 1. {{001f}}u procesu usvajanja materinjeg jezika uglavnom do 5. ili 6. godine života, analogije izvedene iz gramatičkih oblika {{/c}}[zovio, prid. rad. : zovem, prez.] {{c=0}}2. {{001f}}žargon uzrasta kad se maternji jezik već usvoji u obliku posebnih tvorbi {{/c}}[slad(oled) + kać ← slatkać, hip.{{c=0}};{{/c}} rođ(endan) + kas ← roćkas, hip. u zn. proslave rođendana]{{c=0}}; {{/c}}drugi ∼ razg. {{c=0}}strani jezik koji se uči odmah nakon materinjeg i njime ob. vrlo dobro vlada; {{/c}}ezopovski ∼ jez. knjiž. {{c=0}}način izražavanja kao u Ezopovim basnama; alegorično sažeto govorenje u naznakama i simbolima; {{/c}}∼ tijela, {{c=1}}v. {{ref}}govor ∆{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}književni ∼ {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}razg. {{c=0}}normirani jezik koji služi kao uzor i čije se norme uzimaju kao »pravilne« i općeobvezatne te koji se stavlja nasuprot dijalektima i razgovornom jeziku; standardni jezik 2. {{001f}}{{/c}}lingv. {{c=0}}osebujni stil u jeziku kojim se koriste književnici u pisanom izražavanju, a čije su značajke bogatstvo izričaja, slikovitost i izražajna sredstva (za razliku od publicističkog, znanstvenog i dr. jezika); {{/c}}kontaktni ∼ {{c=0}}miješani jezik koji nastaje sam po sebi kao rezultat potrebe internacionalnog sporazumijevanja na raznojezičnom teritoriju; {{/c}}kreolski ∼{{c=0}}; {{/c}}lovački (nijemi) ∼ {{c=0}}način davanja signala ostavljanjem na razne načine složenih jelovih grančica; {{/c}}materinji ∼ {{c=0}}jezik koji dijete najprije nauči govoriti {{/c}}[(to je meni) materinski, materinji ∼ svoj jezik (za razliku od stranog jezika)]{{c=0}}; {{/c}}mrtvi ∼ {{c=0}}jezik koji više nikome nije materinski (npr. etrurski), {{/c}}opr. živi jezik{{c=0}}; {{/c}}neverbalni (nijemi) ∼, {{c=1}}v. {{ref}}jezik (5a){{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}obložen ∼ med. {{c=0}}bijeli jezik na kojem je skupljena tjena; {{/c}}okretan ∼ {{c=0}}1. {{001f}}vješt, lucidan stil (govora) 2. {{001f}}način govora osobe koja se dobro snalazi u komunikaciji, prepirkama, diskusijama; {{/c}}prirodni ∼ {{c=0}}1. {{001f}}naziv za svaki jezik kojim se govori i koji je nekome materinski (za razliku od esperanta i sličnih umjetno stvorenih jezika); jezik čija su pravila nastala spontano i evolucionistički, {{/c}}opr. umjetni jezik {{c=0}}2. {{001f}}ukupnost vokabulara, gramatike, izraza i konstrukcije rečenice u ustima izvornoga govornika nekog jezika (za razliku od riječi itd. koje funkcioniraju kao termini unutar neke strukture ili djelatnosti); {{/c}}programski ∼ inform. {{c=0}}skup simbola i sintaktičkih pravila za njihovu upotrebu koji služi za davanje instrukcija kompjuteru; {{/c}}službeni ∼ {{c=0}}jezik koji je ustavom, zakonom ili međunarodnim propisom određen kao govorni ili pisani u određenoj državi, nekoj međunarodnoj instituciji i sl.; {{/c}}strojni ∼ inform. {{c=0}}binarni jezik (niz 0 i 1), koji procesor učitava i izvodi; {{/c}}stručni ∼ {{c=0}}jezični podsustav namijenjen jednoznačnom sporazumijevanju u određenoj struci koji sadrži nazivlje i druga jezična sredstva; {{/c}}svjetski ∼ {{c=0}}jezik materinji velikom broju ljudi koji često služi kao sredstvo komunikacije između govornika drugih jezika (engleski, francuski, španjolski, ruski, njemački, talijanski, ob. još kineski i portugalski); {{/c}}šatrovački ∼, {{c=1}}v. {{ref}}šatrovački{{/ref}}{{/c}}{{c=0}}; {{/c}}umjetni ∼ mat. inform. {{c=0}}konačan ili beskonačan skup uopćenih matematičkih znakova kojima se modelira sintaksa programskih jezika, jezik izgrađen prema pravilima nekog logičkog sustava; {{/c}}univerzalni ∼ {{c=0}}jezik (geste i sl.) koje svi ili mnogi razumiju (kompjuterski termini na engleskom, znak V za pobjedu i sl.); {{/c}}zao ∼ (zli jezici) meton. {{c=0}}osoba (osobe) koja se bavi ogovaranjem, onaj koji olajava, onaj koji kleveće, koji u zloj namjeri priča neistine o trećoj osobi (o onome tko nije prisutan), klevetnik ili klevetnici; {{/c}}živi ∼ {{c=0}}1. {{001f}}jezik kojem se i danas ljudi služe, {{/c}}opr. mrtvi jezik {{c=0}}2. {{001f}}jezik kojim se služe ljudi u svakodnevnoj komunikaciji, {{/c}}opr. učeni jezik, književni jezik, pisani jezik
{{c=0}}⃞ {{001f}}{{/c}}došlo mu na ∼ {{c=0}}došlo mu da izusti, morao je reći; {{/c}}držati ∼ za zubima {{c=0}}paziti na riječi, uzdržavati se od suvišnih izjava i riječi; {{/c}}govori pet (sedam, deset, sto i sl.) ∼a {{c=0}}odlično je, sjajno, izvrsno, napravljeno je na najbolji način {{/c}}[ova pita govori pet ∼a]{{c=0}}; {{/c}}(imati) dug, dugačak ∼ pejor. {{c=0}}previše govoriti; {{/c}}imati lajav ∼ {{c=0}}biti lajav; {{/c}}imati oštar ∼ {{c=0}}govoriti izravno ob. neugodne istine; {{/c}}isplaziti ∼ {{c=0}}izbaciti jezik iz usne duplje u ruganju; {{/c}}∼ mu (je) otežao {{c=0}}teško govori; {{/c}}∼ nije matematika {{c=0}}(ob. u pedagoškim poukama) u jeziku se pravila ne ostvaruju slijepo ili toliko dosljedno da ne bi poznavala ograničenja ili da ne bi bila ovisna o situaciji u kojoj se ostvaruju; {{/c}}∼ pregrizao! {{c=0}}onome tko je rekao nešto što sluti na zlo ili što se nije smjelo odati, blaga opomena da to više ne čini; {{/c}}lomiti ∼ {{c=0}}slabo govoriti strani jezik, loše se izražavati na stranom jeziku, ne moći što lako izgovoriti; {{/c}}(imati) prljav, pogan, šporki ∼ {{c=0}}biti sklon ružno govoriti o drugima, sklon ogovaranju; {{/c}}(to je meni) materinski, materinji ∼ {{c=0}}svoj jezik (za razliku od stranog jezika); {{/c}}mlatiti ∼om {{c=0}}previše govoriti, govoriti nekontrolirano, brbljati sve i svašta; {{/c}}naći zajednički ∼ (s kim) {{c=0}}sporazumjeti se; {{/c}}navrh ∼a mi je {{c=0}}znam, ali se ne mogu sjetiti kako se kaže; {{/c}}nema dlake na ∼u {{c=0}}uvijek će reći ono što treba, neće se ustručavati da kaže; {{/c}}odrezati ∼ (sebi, komu) {{c=0}}1. {{001f}}{{/c}}dosl. {{c=0}}2. {{001f}}a. {{001f}}{{/c}}pov. {{c=0}}b. {{001f}}učiniti da tko ostane bez riječi, oduzeti mu argumente, svojim argumentima učiniti da sugovornik ostane bez riječi; {{/c}}plesti, zapletati ∼om {{c=0}}nejasno izgovarati ili nesigurno govoriti; {{/c}}pokazati ∼ {{c=0}}otvoriti usta radi postavljanja dijagnoze pregledanjem jezika; {{/c}}povući (koga) za ∼ {{c=0}}učiniti, dati povod komu da progovori, da kaže i ono što nije namjeravao reći; {{/c}}skratiti kome ∼ {{c=0}}učiniti da manje nepotrebno ili nepoželjno priča; {{/c}}sladak na ∼u {{c=0}}koji umije lijepim riječima prikriti svoje namjere ili koji se ulaguje; {{/c}}svrbi ga ∼ {{c=0}}svakako želi nešto reći (ako i nije potrebno); {{/c}}što na srcu to na ∼u {{c=0}}što osjeća, to govori; {{/c}}ugristi se za ∼ {{c=0}}reći što i odmah se pokajati; {{/c}}(to su) zli jezici {{c=0}}oni koji govore loše o drugim ljudima{{/c}}

Veliki rječnik hrvatskoga jezika. 2013.

Look at other dictionaries:

  • jezik — jèzik m <V iče, N mn ici, G jȅzīkā> DEFINICIJA 1. anat. pokretljiv mišić u usnoj šupljini čovjeka i životinja, organ za okus i uzimanje hrane, u čovjeka jedan od organa govora [hrapav jezik] 2. pren. a. ono što oblikom podsjeća na jezik… …   Hrvatski jezični portal

  • jêzik — íka m (é í) 1. gibljiv mišičnat organ v ustni votlini: jezik je volu molel iz gobca; dvigniti, premikati jezik; položiti tableto na jezik, pod jezik; ugrizniti se v jezik; ima rdeče pike na jeziku; tleskati z jezikom; otekel, raskav, razcepljen,… …   Slovar slovenskega knjižnega jezika

  • Bosanski jezik — Dieser Artikel oder Abschnitt ist nicht hinreichend mit Belegen (Literatur, Webseiten oder Einzelnachweisen) versehen. Die fraglichen Angaben werden daher möglicherweise demnächst gelöscht. Hilf Wikipedia, indem du die Angaben recherchierst und… …   Deutsch Wikipedia

  • Slovenski jezik — Словенский язык Самоназвание: slovenski jezik, slovenščina Страны: Словения, Австрия, Италия, Венгрия, Хорватия, Германия, США, Канада, Аргентина, Австралия, ЮАР Официальный статус: Словения …   Википедия

  • Srpskohrvatski jezik — Сербохорватский язык Самоназвание: ранее Srpskohrvatski jezik, Српскохрватски језик Страны: Босния и Герцеговина, Сербия, Хорватия, Черногория Общее число носителей: 17 млн. Рейтинг: 50 …   Википедия

  • Srpski jezik — Serbisch (српски језик/srpski jezik) Gesprochen in Siehe unter „Offizieller Status“, außerdem unter serbischen Immigranten weltweit, vor allem im EU Raum sowie Nordamerika Sprecher ca. 10 Millionen Linguistische Klassifikation Indogermanische… …   Deutsch Wikipedia

  • Slovenski jezik — Slovène  Cet article concerne la langue slovène. Pour le peuple slovène, voir Slovènes. Slovène Slovenščina Parlée en Slovénie, Autriche, Italie Nombre de locuteurs 2,2 millions …   Wikipédia en Français

  • Bosanski jezik — …   Википедия

  • Hrvatski jezik — …   Википедия

  • Croatia — …   Wikipedia

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”

We are using cookies for the best presentation of our site. Continuing to use this site, you agree with this.